Nema sumnje da je korupcija u Hrvatskoj danas jedan od temeljnih problema države. Prema godišnjem izvješću Transparency Internationala iz 2024. godine, od 180 država Hrvatska je na 57. mjestu svjetske ljestvice korupcije, s 50 od mogućih 100 bodova. To nas stavlja na začelje Europske unije po percipiranoj stopi korupcije.
Borba protiv korupcije u tijelima javne vlasti početak je naše šire borbe protiv korupcije. U Hrvatskoj postoji nedostatak adekvatnih mehanizama za borbu protiv korupcije, a kada i postoje, nedosljedno se provode. Ovo dovodi do netransparentnosti, pa čak i protupravnog postupanja te osnovane sumnje na počinjenje teških koruptivnih kaznenih djela od strane obnašatelja javnih dužnosti.
Mi ćemo povećati efikasnost u borbi protiv korupcije. Kontinuirano ćemo razvijati antikorupcijske alate u svim sferama, pa tako i unutar postojećeg instituta sukoba interesa te novog instituta lobiranja koji se tek uvodi u hrvatski pravni sustav. Ako govorimo o sukobu interesa, posebno je istaknut problem nepostojanja sustavne redovne kontrole imovinskih kartica od strane Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koje u desetogodišnjem mandatu nije uspjelo ispuniti tu svoju zakonsku obvezu.
Povećat ćemo i efikasnost kontrole imovinskih kartica i to osnaživanjem ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a proširit ćemo i nadležnosti nad poslovanjem poslovnih subjekata u vlasništvu obveznika Zakona o sprječavanju sukoba interesa (ZSSI) na trgovačka društva i ustanove osnovane od strane javnopravnih tijela u kojima obnašatelji javnih dužnosti obavljaju svoje funkcije.
Osigurat ćemo transparentno praćenje poslovanja obnašatelja javnih dužnosti
Kako bismo u Hrvatsku vratili poštenje i transparentnost, proširit ćemo i obveze u situacijama gdje poslovni subjekti u vlasništvu članova obitelji obnašatelja javnih dužnosti mogu sklapati poslovne ugovore s tijelima javne vlasti koja su osnovana od strane tijela javne vlasti u kojima se obnaša javna dužnost.
Dodatno, osigurat ćemo transparentno praćenje poslovanja poslovnih subjekata obnašatelja javnih dužnosti i članova njihove obitelji s drugim tijelima javne vlasti radi sprječavanja korupcije, a povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa omogućit ćemo pravo traženja svih potrebnih podataka od privatnih pravnih i fizičkih osoba radi utvrđivanja relevantnih okolnosti u postupcima koje je ovlašteno provoditi.
Uredit ćemo i obveze obnašatelja javnih dužnosti (lobiranih osoba) tijekom procesa lobiranja i utvrditi periodičnost izvještavanja o provedenom lobiranju, kako bi se osigurala transparentnost i integritet u procesima donošenja odluka.
Za uspješnu borbu protiv korupcije treba nam neovisno pravosuđe
Korupcijom se najefikasnije bavi neovisno pravosuđe. Ono predstavlja jedan od glavnih stupova društva i ako je pravosudni sustav neovisan i stabilan to se pozitivno preslikava na stanje u društvu u pogledu vladavine prava i zaštite ljudskih prava, kao i gospodarskog razvoja jedne države.
Nažalost, Republika Hrvatska u mandatu vlade Andreja Plenkovića pokazuje popriličan prijezir prema borbi protiv korupcije svjesno potičući netransparentnost i arbitrarnost pri odlukama koje donose ključni donosioci odluka što je polazna osnova i plodno tlo za stvaranje koruptivnog okruženja. Politički ovisno pravosuđe dovodi do toga da su procesi protiv korumpiranih obnašatelja javnih dužnosti manje imuni na utjecaje i usporavanje i zataškavanje istih.
U cilju stvaranja društva bez korupcije, potrebno je ustrajno provoditi antikorupcijske mjere, što primarno podrazumijeva učinkovit kazneni progon kaznenih djela korupcije, za što je potrebno potpuno neovisno i učinkovito pravosuđe, tijela istrage i progona te neovisni i nepristrani suci koji će postupke voditi transparentno, učinkovito i brzo.
Građani će nadzirati izbor pravosudnih dužnosnika
Stvaranje neovisnog i učinkovitog pravosuđa počinje izborom pravosudnih dužnosnika, zbog čega je potrebno promijeniti način njihovog izbora, između ostalog i jačanjem građanskog nadzora, uvodeći u DSV i DOV predstavnike građana i nevladinih organizacija kako bi proces bio otvoreniji i podložan kritici šireg kruga ljudi.
Ojačat ćemo i fluktuaciju kadrova iz različitih dijelova pravosudnog sustava što podrazumijeva otvaranje sudačkih i državnoodvjetničkih funkcija širem krugu ljudi iz pravničke struke (profesori, odvjetnici, itd.).
Kontinuirano ćemo povećavati materijalni status pravosudnih dužnosnika i administrativnog osoblja (na što je ukazala i EK) te kadrovski potencijal uz istovremenu uspostavu jasnijih kriterija napredovanja, nagrađivanja, ali i kažnjavanja zbog lošeg rada. Razmotrit ćemo i ponovno uvođenje reizbora pravosudnih dužnosnika nakon određenog broja godina pri čemu bi kriteriji za to bili jasno istaknuti i komunicirani.
Kako bi se spriječila korupcija među pravosudnim dužnosnicima, uz jačanje kontrole imovinskih kartica, uvest ćemo i tzv. sustav „vettinga“, odnosno kontrolu porijekla imovine pravosudnih dužnosnika.
Ojačat ćemo i suradnje između tijela na nacionalnoj razini i tijela kao što su Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), koja doprinose otkrivanju, istrazi i kaznenom progonu korupcije.
